250 GODINA AMERIČKE NEZAVISNOSTI: Kako su Srbija i SAD gradile odnos kroz istoriju?
Dodajte Kurir u vaš Google izborČetvrtog jula 1776. godine u Filadelfiji je usvojena Deklaracija nezavisnosti – dokument kojim je 13 britanskih kolonija raskinulo veze sa britanskom krunom i postavilo temelje današnjih Sjedinjenih Američkih Država. Dokument čiji je glavni autor bio Tomas Džeferson prvi put je na ovakav način proklamovao principe jednakosti, slobode i neotuđivih ljudskih prava, koji će kasnije oblikovati demokratske pokrete širom sveta.
Ideja slobode bila je bliska i Srbiji, koja je kroz Prvi i Drugi srpski ustanak gradila sopstvenu državnost. Upravo na toj zajedničkoj istorijskoj težnji ka slobodi počeli su da se razvijaju i odnosi Srbije i Sjedinjenih Američkih Država.
Otpravnik poslova Ambasade SAD u Srbiji Aleksandar Titolo kaže da upravo zajedničke vrednosti predstavljaju najčvršću vezu dva naroda.
- Naša Deklaracija nezavisnosti zasniva se na građanskim i verskim slobodama i pravu naroda na samoupravu. Kao američki diplomata video sam koliko su iste vrednosti važne i srpskom narodu. I Amerikanci i Srbi vole slobodu. Oba naroda borila su se da sami određuju svoju sudbinu i tu nezavisnost veoma brižljivo čuvaju - rekao je Titolo za Kurir televiziju.
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić ocenio je da je Američka revolucija ostavila dubok trag i na evropsku istoriju.
- Američka revolucija inspirisala je Francusku revoluciju, ali i antifeudalne pokrete na Balkanu. Volim da pravim paralelu između Džordža Vašingtona i vožda Karađorđa. Obojica su utemeljivači modernih država i simboli borbe protiv tadašnjih imperija - rekao je Đurić.
Predsednik Pupin inicijative Vuk Velebit ocenio je da jubilej predstavlja mnogo više od istorijske godišnjice.
- Dvesta pedeset godina američke državnosti nije samo jubilej. To je 250 godina vere da jedan narod može sam da odlučuje o svojoj budućnosti i da gradi državu u skladu sa sopstvenim vrednostima - rekao je Velebit.
Novinar Boško Jakšić podsetio je da su SAD tokom dva i po veka izrasle u jednu od vodećih svetskih sila.
- Posle Drugog svetskog rata Amerika je postala lider slobodnog sveta i razvila snažno savezništvo sa evropskim državama, promovišući demokratske vrednosti na kojima počiva i sama Deklaracija nezavisnosti - rekao je Jakšić.
Američki san i uspon svetske sile
Od 13 kolonija do jedne od najuticajnijih država sveta, SAD su tokom dva i po veka prošle kroz građanski rat, industrijalizaciju, tehnološki razvoj i velike društvene promene.
Branimir Đokić iz Centra za stratešku analizu smatra da je upravo građanski rat oblikovao modernu Ameriku.
Građanski rat učvrstio je američku federaciju, a industrijalizacija krajem 19. veka pretvorila je SAD u svetsku silu. Tada nastaje i ideja američkog sna – da svako može da dođe u zemlju slobode i sopstvenim radom ostvari uspeh, bez ograničenja koja su tada postojala u velikom delu Evrope - rekao je Đokić.
Više od veka i po odnosa Srbije i Amerike
Nakon međunarodnog priznanja Srbije na Berlinskom kongresu 1878. godine, Sjedinjene Američke Države bile su među prvim državama koje su priznale njenu nezavisnost, a diplomatski odnosi uspostavljeni su 1881. godine.
Prijateljstvo dve zemlje posebno je potvrđeno tokom Prvog svetskog rata, kada su SAD pružale političku, humanitarnu i materijalnu pomoć Srbiji. Kao simbol tog savezništva ostao je 28. jul 1918. godine, kada je, po nalogu predsednika Vudroa Vilsona, srpska zastava prvi i jedini put bila istaknuta iznad Bele kuće.
Aleksandar Titolo smatra da istoriju odnosa dve zemlje ne čine samo diplomatski sporazumi.
Kada su Srbija i Sjedinjene Države uspostavile diplomatske odnose 1881. godine, to nije bio samo formalni čin, već početak međusobnog poštovanja koje traje više od jednog veka. Meni je najsnažniji simbol tog prijateljstva operacija Halijard, kada je srpski narod spasavao američke pilote tokom Drugog svetskog rata - rekao je Titolo.
Nova faza odnosa Beograda i Vašingtona
Od 2020. godine politički odnosi Srbije i SAD dobili su novi zamah. Tokom mandata Marka Đurića u Vašingtonu intenzivirani su politički kontakti, dok je osnivanje Pupin inicijative dodatno povezalo institucije, privredu i akademsku zajednicu dve zemlje.
Tada je pokrenuta inicijativa za strateški dijalog između Beograda i Vašingtona, više nego udvostručen srpski kokus u američkom Kongresu i realizovan niz važnih sporazuma, uključujući partnerstvo u oblasti energetike - rekao je Đurić.
Velebit smatra da bi strateški dijalog predstavljao važan iskorak za Srbiju.
Kada SAD sa nekom državom pokrenu strateški dijalog, to znači da je vide kao dugoročnog partnera. Danas sarađujemo u energetici, ekonomiji, bezbednosti i novim tehnologijama, a upravo na tim oblastima postoji prostor za dodatno jačanje odnosa - rekao je on.
Đurić je ukazao i na značaj srpske dijaspore u Americi.
Više od milion ljudi srpskog porekla živi u Sjedinjenim Državama. Imamo 137 parohija Srpske pravoslavne crkve i tri eparhije, što govori koliko je srpska zajednica važan most između naše dve države - rekao je ministar.
Govoreći o budućnosti odnosa dve zemlje, Velebit ocenjuje da se pogled Vašingtona prema regionu menja.
Danas postoji prilika da se Srbija pozicionira kao pouzdan partner Amerike. Istovremeno, i Beograd je promenio odnos prema Vašingtonu i uložio više političke energije da partnerstvo bude snažnije nego ranije - zaključio je Velebit.
Posle dva i po veka američke državnosti i gotovo vek i po diplomatskih odnosa sa Srbijom, saradnja dve zemlje ulazi u novu fazu, oslonjena na zajedničku istoriju, politički dijalog i sve intenzivnije ekonomske i strateške veze.
Kurir.rs